Dužničko ropstvo
Svakako preporučam članak iz Vjesnika, od 19. siječnja 2008. godine. Članak u pdf formatu možete pogledati ovdje, a članak je prenesen u cjelosti.

Gotovinski krediti u iznosu od 10.000 kuna u samo 24 sata za sve vlasnike kreditnih kartica, to je samo jedan primjer oglasa koji se svakodnevno mogu vidjeti na stajalištima autobusa, tramvaja, rasvjetnim stupovima ili ulaznim vratima zgrada.

Ima ih na svakom koraku posljednjih nekoliko godina. No nitko zapravo ne zna kakvi su to krediti koji se reklamiraju na "banderama", tko iza njih stoji, te ako nude kredite, primjerice vlasnicima Americen card expressa, ne stoji li možda iza njih ta kartičarska kuća ili netko drugi.

Posao u mutnom
Razgovarajući s Igorom Štefancem, voditeljem Odnosa s javnošću Hrvatske udruge banaka, doznali smo da je zapravo riječ o vrsti lihvarskih zajmova o kojima ni same bankarske niti financijske institucije ne znaju mnogo. Zna se jedino da se radi o poslu "u mutnom" i da je to vrlo siguran način da se padne u dužničko ropstvo.

"Unatrag dvije godine već smo nekoliko puta apelirali kroz medije prema građanima da ne nasjedaju na te oglase jer nitko ne zna tko iza njih stoji, tko je stvaran vjerovnik te na koji način nudi svoje usluge. Ulazeći u dužničke odnose, ljudi se suočavaju s opasnim situacijama o kojima čitamo u crnim kronikama novina, jer je zapravo riječ o lihvarskim poslovima", napominje Štefanac.

Dodaje da je najčešće riječ o ugovornim zajmovima koji sami po sebi nisu ilegalni, no sklapanje ugovora s vjerovnicima koji se oglašavaju na cesti put je u nepoznato i postoji mogućnost da vjerovnik poveća svoja potraživanja te tada nastaju situacije na rubu zakona.

"Osobno sam se uvjerio da oni koji lijepe oglase po stajalištima autobusa sami otrgnu nekoliko listića s ispisanim brojem mobitela posrednika. Očito da su dobro upoznati sa psihom potencijalnih klijenata koji će vjerojatno pomisliti da nisu jedini koji se obraćaju oglasu, nego ih ima još te će stvoriti lažno povjerenje", kaže Štefanac.

Nasjedaju slabo educirani
No tko zapravo ulazi u tu vrstu špekulantskog zaduživanja? Vjesnik je razgovarao i s Marijom Dujković, savjetnicom za financijska pitanja Društva za zaštitu potrošača Potrošač, koja kaže da obično slabo educirani i informatički nepismeni posežu za ovakvim kreditima.

"Posrednik obično nudi informacije o najboljim kreditnim linijama u pojedinim bankama, a zauzvrat traži da potpišu policu životnog osiguranja, i to najčešće na 20 godina. Prvu godinu dužnik mora platiti unaprijed, a posrednik za to dobiva proviziju iste godine. No banke najčešće ne znaju za te kalkulacije posrednika i korisnika kredita", objašnjava naša sugovornica.

Prijetnje, iznude, ucjene...
Glasnogovornik policije Krunoslav Borovec ističe da su, prema podacima MUP-a, uz ovakve kredite često vezana kaznena djela kao što su prijevara, prikrivanje protuzakonitog dobivanja novca, krivotvorenje službenih isprava, prijetnje, iznude, ucjene i protupravne naplate. Stoga je 2006. policija s Hrvatskom udrugom banaka upozorila javnost da ne nasjedaju na takve kredite o kojima se malo zna, osim da dužnik na kraju skupo plaća povjerenje kreditoru.
progreso krediti